O Kastvu
„Na brege je zrasal, z bršjanon obrasal, moj Kastav…“
Smješten je na 365 m nadmorske visine, na akropolskoj uzvisini koja dominira okolnim mjestima, i s koje se pruža jedan od najljepših pogleda na Kvarner, otoke, Učku i zaleđe. O bogatoj i slojevitoj prošlosti, koja seže do prapovijesti, govore brojni sačuvani materijalni spomenici. Pristupna ulica središtu grada vodi uz bastion, danas park s pogledom na Kvarner, nazvan Fortica. Renesansna gradska loža, najveća u hrvatskom primorju, nalazi se na trgu ispred ulaza u grad. Gradska vrata, obnovljena pod isusovačkom upravom u 18. stoljeću, vode u starogradsku jezgru sve do Žudike, najviše utvrde srednjovjekovnih bedema Kastva.
U pogledu na Kastav dominira župna crkva Sv. Jelene Križarice. Izvorno srednjovjekovna građevina, barokizirana je u 18. stoljeću. Njezina je posebnost arkadni hodnik ispod južnog broda, u kojem su smještene grobnice uglednih kastavskih obitelji. Nakon rušenja starog zvonika, koji je imao funkciju branič-kule, novi crkveni zvonik izgrađen je 1724. kao samostojeći objekt. Ruševni zidovi crkve Marijina Uznesenja, popularno poznate kao Crekvine, nalaze se na istočnoj strani Kastva. Izgradnja velebne crkve započeta pod isusovačkom upravom nad kastavskom gospoštijom, prekinuta je 1773. radi ukinuća reda.
Na središnjem trgu Lokvina, na kojem je smještena vodosprema, ističe se zgrada kaštela u kojem je boravio kapetan te povremeno vojna posada. Tijekom 19. stoljeća zbog pregrađivanja zgrada gubi srednjovjekovna obilježja. Crkvica Sv. Trojstva iz 15. stoljeća, danas u funkciji izložbenog prostora, smještena je na najvišem rubnom dijelu Lokvine.
Izuzetno važnu ulogu Kastav je imao tijekom hrvatsko – istarskog narodnog preporoda. Prva hrvatska čitaonica u Istri otvorena je 1866. u Kastvu. Njezini članovi bili su istaknuti predstavnici druge generacije preporoditelja: Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić i Matko Mandić, svi rodom iz Kastavštine. Istaknuto mjesto u kulturnoj povijesti ovog kraja zauzima i književnik Vladimir Nazor, koji je od 1908. do 1918. kao ravnatelj i profesor Učiteljske škole boravio u Kastvu. Dragocjenost nematerijalne baštine predstavlja istarska ljestvica, predložena na popis UNESCO-ve baštine, koju je teoretski objasnio skladatelj i folklorist Ivan Matetić Ronjgov iz Ronjgi u blizini Kastva.
Zanatstvo je od pamtivijeka bilo prisutno u Kastvu a umijeće se prenosilo u obitelji, s koljena na koljeno. Razvojem Rijeke i Opatije porasla je potreba za kvalificiranom radnom snagom. Samo dvije godine nakon što je u Zagrebu otvorena prva obrtna škola, u Kastvu je 1885. osnovana “Delavska škola” čiji su učenici bili iz Kastavštine, Istre i otoka. Delavska škola je iznjedrila nadaleko poznate vrsne majstore, bačvare, stolare, krojače, kovače, klesare, soboslikare. Duh Delavske škole i artižana posjetitelj Kastva danas može vidjeti u mini muzejskim zbirkama – obnovljenim obrtničkim radionicama.
U suradnji s Muzejskom zbirkom Kastavštine i uz pomoć mnogobrojnih mještana entuzijasta, Udruga “Kastafsko kulturno leto” vodi projekat čiji je cilj očuvanje kulturnog identiteta Kastva, posebno zanatstva koji uslijed tehnološkog napretka i gospodarskih promjena nestaje pred masovnom industrijskom proizvodnjom. Do danas su obnovljene i javnosti predstavljene bačvarska i kotlarska zbirka, te kovačija u privatnom vlasništvu.
Potreba za duhovnim i materijalnim stvaralaštvom prisutna je u Kastvu i danas. Uz mnogobrojne udruge koje svojim djelovanjem obogaćuju kulturnu i turističku ponudu Kastva, 16 održanih ljetnih festivala “Kastafsko kulturno leto” bili su razlogom što je Kastav pohodilo 130 000 posjetitelja.
Muzejski itinerer “mini muzejskih zbirki obrta” uz Muzejsku zbirku Kastavštine čuva identitet ponosnog grada “na brege”, a posjetiteljima omogućuje autentičan doživljaj i jedinstven odraz života ljudi i podneblja koji su i danas duboko povezani s tradicijom. Uz dobro vino i skladnu klapsku pjesmu ispratili smo mnoge goste iz Kastva i iznova ih dočekivali.